Kada pomislim na višnje odmah se sjetim susjedovog dvorišta, penjanja na drvo, adrenalina i punih džepova nezrelih višanja. Kada pomislim na trešnje prvo što mi padne na pamet su slike japanskih „cherry blossom“ drva, raskoš bezbrojnih varijacija rozih tonova i cover slika koje svako proljeće vidim na milijun facebook profila. Ljudi često znaju zamijeniti trešnje i višnje, kažu da je „sve to isto“. Na engleskom jeziku postoji dobro poznat naziv za trešnje – cherries, a manje poznat za višnje – sour cherries. Englezi kažu da su obje „cherries“ samo što su višnje malo „kiselkastije“. Obje pripadaju istom rodu (Prunus) i podrodu (Cerasus), a različitoj vrsti; trešnje pripadaju vrsti Prunus avium, a višnje Prunus cerasus. Iako su po izgledu vrlo slične, po okusu i svojstvima su drugačije. I sami znate ako ste ikada napravili „kiselu facu“ kada ste pojeli neku poluzrelu višnju, ili ako ste uživali u slatkim i sočnim plodovima trešnje, koliko se ti plodovi međusobno razlikuju.
TAKO DOBRE...
Trešnje i višnje imaju visoki udio vode i šećera, organskih kiselina i vitamina C. Biokomponente koje se nalaze u tom voću daju specifičan okus i boju trešnjama i višnjama, a istovremeno djeluju blagotvorno na ljudsko zdravlje. Jaka antioksidativna svojstva omogućuju uklanjanje slobodnih radikala iz tijela, imaju antikancerogeno djelovanje, a često se govori i o protuupalnom djelovanju zbog čega su popularne za uklanjanje boli iz mišića i glavobolja jer djeluju kao aspirin. Od višanja i trešanja možete napraviti džemove i pekmeze, kolače, energetske pločice, višnjevac ili sok.
TAKO DOBRE...
Trešnje i višnje imaju visoki udio vode i šećera, organskih kiselina i vitamina C. Biokomponente koje se nalaze u tom voću daju specifičan okus i boju trešnjama i višnjama, a istovremeno djeluju blagotvorno na ljudsko zdravlje. Jaka antioksidativna svojstva omogućuju uklanjanje slobodnih radikala iz tijela, imaju antikancerogeno djelovanje, a često se govori i o protuupalnom djelovanju zbog čega su popularne za uklanjanje boli iz mišića i glavobolja jer djeluju kao aspirin. Od višanja i trešanja možete napraviti džemove i pekmeze, kolače, energetske pločice, višnjevac ili sok.
KEMIJSKI SASTAV I NUTRITIVNA VRIJEDNOST
Sto grama svježe trešnje ima 63, a višnje 50 kalorija. Voda je glavni sastojak voća i povrća, a bitna je u izgradnji biljnih tkiva. Trešnje i višnje (ovisno o sorti) sadrže oko 84% vode, a prema udjelu suhe tvari, višnje su u maloj prednosti. Suha tvar se sastoji od vlakana i više kemijskih spojeva, od kojih su najzastupljeniji ugljikohidrati. U manjoj količini mogu se pronaći i masti i proteini. Te su biokomponente u ravnoteži, a u našem tijelu često djeluju korisno. Ugljikohidrati ili „šećeri“ su važni energetski i bioaktivni spojevi, a najzastupljeniji su glukoza i fruktoza koji čine nereducirajući disaharid vrlo slatkog okusa – saharozu. Trešnje sadrže oko 8% šećera, od čega 0,68% saharoze, dok višnje uglavnom sadrže malo manje šećera i gotovo jednako saharoze. Treba napomenuti da se udio šećera razlikuje od sorte do sorte, a ovisi i o stupnju zrelosti i području i uvjetima uzgoja. Primjerice, maraska, kraljica višanja, ima puno veći udio šećera od drugih sorti, a kreće se oko 12,3%. Šećeri i kiseline, uz aldehide, ketone i alkohole, utječu na formiranje okusa voća. Upravo kiseline imaju najveću ulogu u određivanju „kiselosti“ višanja i „slatkoće“ trešanja. Višnje sadrže daleko više kiseline, oko 1,25% i imaju puno niži pH koji se kreće oko 3.3, dok trešnje sadrže oko 0,45% kiseline i imaju pH vrijednost oko 4. Maraska, iako ima veći udio šećera, ima i veći udio kiselina što toj sorti daje poseban, prepoznatljiv slatkasto-kiselkast okus, a zbog svoje vrlo intenzivne arome je daleko prepoznatljiva. Iako se trešnje i višnje mogu pohvaliti udjelom šećera i kiselina, udjelom masti i proteina, baš i ne. U 100 grama trešanja pojest ćete samo 0,2 grama masti i 1,1 gram proteina, a u 100 grama višanja 0,3 grama masti i 1 gram proteina. Obje vrste sadrže puno kalija, kalcija, magnezija i fosfora, vitamina C, a višnje i vitamina A.
Trešnje su općenito debele, čvrste, savršenog oblika, ulaštene i sjajne, duboke crvene boje, veće od višanja i pozivaju na „još“. U svome sastavu kriju jedinstvenu kombinaciju antioksidansa koji jačaju kolagen i ublažavaju simptome alergije i astme, fibromialgije i artritisa. Sadrži manje melatonina od višanja, ali peteljke ploda su bogate taninom, flavonoidima i organskim kiselinama pa su se, prema pučkoj medicini, koristile za čaj za izlučivanje mokraće i protiv celulita. Trešnje, između ostalog, imaju djelotvoran učinak na snižavanje LDL kolesterola. Ipak, treba pripaziti jer velik unos fruktoze može ugroziti ljudsko zdravlje. Ako ste mislili da su trešnje odlične jer su slatke i aromom neodoljive, višnje su još bolje jer imaju mnogo kvalitetnih kemijskih komponenata koje korisno djeluju na ljudski organizam. Od najznačajnijih fenolnih spojeva u višnjama treba spomenuti antocijane koji im daju autentičnu crvenu boju i koji skupa s drugim flavonoidima djeluje antioksidativno, antiinflamatorno, imunostimulirajuće, antibakterijski, antikancerogeno i protuvirusno. Osim toga, melatonin, biljni hormon i prirodni antioksdans djeluje blagotvorno na ljudski organizam, točnije na neuroendokrine procese, kontrolu apetita, mišićnu koordinaciju, imunološki sustav i kvalitetniji san. Kvercetin i kemferol te elaginska kiselina i perilil alkohol djeluju izrazito antikancerogeno i imaju djelovanje slično nekim protuupalnim lijekovima. Konzumacija višanja (pogotovo prirodnog soka koji ima više antioksidanata nego borovnica) preporučuje se ako ste na redukcijskoj dijeti (smanjuje osjećaj gladi), protiv glavobolja (ima antiinflamatorno svojstvo slično aspirinu i ibuprofenu), za kvalitetniji san (zbog melatonina) i protiv gihta i nakon fizičkih napora (otklanja bolove u mišićima).
Ipak, valja pripaziti na konzumaciju trešanja i višanja jer one stvaraju lužnatu reakciju u želucu i otežavaju izlučivanje probavnih sokova, što uzrokuje otežanu probavu. Nakon konzumacije trešanja i višanja ne treba piti vodu ili bilo kakva alkoholna pića.
ŠTO S NJIMA?
Stric je u petak donio punu zdjelu trešanja, a mama u subotu navečer dvije kile višanja iz vrta. Kako imamo vikendicu na selu i tamo odlazimo samo subotom, višnje su već bile prezrele i trebalo ih je brzo potrošiti. Napravila sam džem od kombinacije trešanja i višanja i to s vrlo malo šećera jer su i jedne i druge bile same po sebi slatke. Na kilu i pol očišćenih trešanja i višanja stavila sam samo 200 grama šećera. Džem je ispao odlično, uz dominantan slatko-kiselkasti okus višanja. No, u mojoj kući nitko nije fan džemova i pekmeza pa se opet provuklo pitanje što s tim. Rekla bih da je prije recept našao mene nego ja njega. I tako je finalni proizvod domaćeg tandema oduševio sve, čak i mamu koja kaže da ne voli voćne kolače.
RECEPT
Lažna pita od višanja/trešanja
Donji sloj:
150 grama zobenog brašna
180 grama pirovog brašna
50 grama kokosovog ulja
60 grama mljevenih lješnjaka/oraha/badema
40 grama muscovado tamnog šećera
1 jaje
4 žlice vode
prstohvat himalajske soli
5 grama vanilin šećera
žličica cimeta
Premaz:
džem od višanja/trešanja
+svježe trešnje/višnje ako imate
Gornji sloj:
40 grama pirova brašna
40 grama sitno mljevenih lješnjaka/oraha/badema
40 grama kokosovog ulja
10 grama muscovado šećera
5-6 žlica vode
Za izradu donjeg sloja stavite brašno, lješnjake, tamni šećer, vanilin šećer, sol i cimet u posudu i dobro izmješajte. U tu posudu dodajte kokosovo ulje, jaje i vodu i izradite prhku smjesu (možda će vam biti najlakše mikserom dok se ne formiraju veće grude tijesta). Smjesu utisnite u pleh s papirom za pečenje. Pecite 8-9 minuta na 180°C. Zatim smjesu izvadite iz pećnice, premažite džemom i dodajte svježe voće, na to izlite gornji sloj i pecite dalje na 180°C 10-15 minuta; sve dok ne dobijete zlatnosmeđu koru na vrhu.
Bon apetit! ;)
Sto grama svježe trešnje ima 63, a višnje 50 kalorija. Voda je glavni sastojak voća i povrća, a bitna je u izgradnji biljnih tkiva. Trešnje i višnje (ovisno o sorti) sadrže oko 84% vode, a prema udjelu suhe tvari, višnje su u maloj prednosti. Suha tvar se sastoji od vlakana i više kemijskih spojeva, od kojih su najzastupljeniji ugljikohidrati. U manjoj količini mogu se pronaći i masti i proteini. Te su biokomponente u ravnoteži, a u našem tijelu često djeluju korisno. Ugljikohidrati ili „šećeri“ su važni energetski i bioaktivni spojevi, a najzastupljeniji su glukoza i fruktoza koji čine nereducirajući disaharid vrlo slatkog okusa – saharozu. Trešnje sadrže oko 8% šećera, od čega 0,68% saharoze, dok višnje uglavnom sadrže malo manje šećera i gotovo jednako saharoze. Treba napomenuti da se udio šećera razlikuje od sorte do sorte, a ovisi i o stupnju zrelosti i području i uvjetima uzgoja. Primjerice, maraska, kraljica višanja, ima puno veći udio šećera od drugih sorti, a kreće se oko 12,3%. Šećeri i kiseline, uz aldehide, ketone i alkohole, utječu na formiranje okusa voća. Upravo kiseline imaju najveću ulogu u određivanju „kiselosti“ višanja i „slatkoće“ trešanja. Višnje sadrže daleko više kiseline, oko 1,25% i imaju puno niži pH koji se kreće oko 3.3, dok trešnje sadrže oko 0,45% kiseline i imaju pH vrijednost oko 4. Maraska, iako ima veći udio šećera, ima i veći udio kiselina što toj sorti daje poseban, prepoznatljiv slatkasto-kiselkast okus, a zbog svoje vrlo intenzivne arome je daleko prepoznatljiva. Iako se trešnje i višnje mogu pohvaliti udjelom šećera i kiselina, udjelom masti i proteina, baš i ne. U 100 grama trešanja pojest ćete samo 0,2 grama masti i 1,1 gram proteina, a u 100 grama višanja 0,3 grama masti i 1 gram proteina. Obje vrste sadrže puno kalija, kalcija, magnezija i fosfora, vitamina C, a višnje i vitamina A.
Trešnje su općenito debele, čvrste, savršenog oblika, ulaštene i sjajne, duboke crvene boje, veće od višanja i pozivaju na „još“. U svome sastavu kriju jedinstvenu kombinaciju antioksidansa koji jačaju kolagen i ublažavaju simptome alergije i astme, fibromialgije i artritisa. Sadrži manje melatonina od višanja, ali peteljke ploda su bogate taninom, flavonoidima i organskim kiselinama pa su se, prema pučkoj medicini, koristile za čaj za izlučivanje mokraće i protiv celulita. Trešnje, između ostalog, imaju djelotvoran učinak na snižavanje LDL kolesterola. Ipak, treba pripaziti jer velik unos fruktoze može ugroziti ljudsko zdravlje. Ako ste mislili da su trešnje odlične jer su slatke i aromom neodoljive, višnje su još bolje jer imaju mnogo kvalitetnih kemijskih komponenata koje korisno djeluju na ljudski organizam. Od najznačajnijih fenolnih spojeva u višnjama treba spomenuti antocijane koji im daju autentičnu crvenu boju i koji skupa s drugim flavonoidima djeluje antioksidativno, antiinflamatorno, imunostimulirajuće, antibakterijski, antikancerogeno i protuvirusno. Osim toga, melatonin, biljni hormon i prirodni antioksdans djeluje blagotvorno na ljudski organizam, točnije na neuroendokrine procese, kontrolu apetita, mišićnu koordinaciju, imunološki sustav i kvalitetniji san. Kvercetin i kemferol te elaginska kiselina i perilil alkohol djeluju izrazito antikancerogeno i imaju djelovanje slično nekim protuupalnim lijekovima. Konzumacija višanja (pogotovo prirodnog soka koji ima više antioksidanata nego borovnica) preporučuje se ako ste na redukcijskoj dijeti (smanjuje osjećaj gladi), protiv glavobolja (ima antiinflamatorno svojstvo slično aspirinu i ibuprofenu), za kvalitetniji san (zbog melatonina) i protiv gihta i nakon fizičkih napora (otklanja bolove u mišićima).
Ipak, valja pripaziti na konzumaciju trešanja i višanja jer one stvaraju lužnatu reakciju u želucu i otežavaju izlučivanje probavnih sokova, što uzrokuje otežanu probavu. Nakon konzumacije trešanja i višanja ne treba piti vodu ili bilo kakva alkoholna pića.
ŠTO S NJIMA?
Stric je u petak donio punu zdjelu trešanja, a mama u subotu navečer dvije kile višanja iz vrta. Kako imamo vikendicu na selu i tamo odlazimo samo subotom, višnje su već bile prezrele i trebalo ih je brzo potrošiti. Napravila sam džem od kombinacije trešanja i višanja i to s vrlo malo šećera jer su i jedne i druge bile same po sebi slatke. Na kilu i pol očišćenih trešanja i višanja stavila sam samo 200 grama šećera. Džem je ispao odlično, uz dominantan slatko-kiselkasti okus višanja. No, u mojoj kući nitko nije fan džemova i pekmeza pa se opet provuklo pitanje što s tim. Rekla bih da je prije recept našao mene nego ja njega. I tako je finalni proizvod domaćeg tandema oduševio sve, čak i mamu koja kaže da ne voli voćne kolače.
RECEPT
Lažna pita od višanja/trešanja
Donji sloj:
150 grama zobenog brašna
180 grama pirovog brašna
50 grama kokosovog ulja
60 grama mljevenih lješnjaka/oraha/badema
40 grama muscovado tamnog šećera
1 jaje
4 žlice vode
prstohvat himalajske soli
5 grama vanilin šećera
žličica cimeta
Premaz:
džem od višanja/trešanja
+svježe trešnje/višnje ako imate
Gornji sloj:
40 grama pirova brašna
40 grama sitno mljevenih lješnjaka/oraha/badema
40 grama kokosovog ulja
10 grama muscovado šećera
5-6 žlica vode
Za izradu donjeg sloja stavite brašno, lješnjake, tamni šećer, vanilin šećer, sol i cimet u posudu i dobro izmješajte. U tu posudu dodajte kokosovo ulje, jaje i vodu i izradite prhku smjesu (možda će vam biti najlakše mikserom dok se ne formiraju veće grude tijesta). Smjesu utisnite u pleh s papirom za pečenje. Pecite 8-9 minuta na 180°C. Zatim smjesu izvadite iz pećnice, premažite džemom i dodajte svježe voće, na to izlite gornji sloj i pecite dalje na 180°C 10-15 minuta; sve dok ne dobijete zlatnosmeđu koru na vrhu.
Bon apetit! ;)